1946. godina Drugi svetski rat se tek okončao i za sobom ostavio veliki broj žrtvi, ostavio je nesreću, siromaštvo i očaj. Svet je porušen, tužan i siv. Nisu uništene samo infrastrukture gradova i ekonomski sistemi, uništene su i veze među ljudima. Vlada nepoverenje i netrpeljivost među nacijama.
U ovakvim uslovima neophodno je obnoviti veze i premostiti sve nesuglasice među različitim kulturama, kako bi se zajedničim snagama obnovio ratom razoren svet.
U ovakvim uslovima neophodno je obnoviti veze i premostiti sve nesuglasice među različitim kulturama, kako bi se zajedničim snagama obnovio ratom razoren svet.
Te iste godine grupa studenata se okuplja u Liježu u Belgiji sa ciljem da učini prvi korak ka pomirenju naroda. Tada nisu donešene neke konkretne odluke, pa se studenti okupljaju ponovo 1948.godine u Stokholmu. Marta 1949. godine održan je Internacionalni Kongres i tada je osnovan AIESEC – „L’Association Internationale des Etudiants en Sciences Economiques et Commerciales". Cilj novoosnovane organizacije bila je obnova ekonomije i obnova međuljudskih odnosa različitih nacija i kultura osnovni instrument za ostvarenje tog cilja bio je Međunarodni Program Razmene .
U Jugoslaviji AIESEC je osnovan 1953. godine i ona je bila prva zemlja istočnog bloka koja se pridružila ovoj organizaciji. Inicijativa za priključenje AIESEC-u došla je od studenata ekonomskih fakulteta u Jugoslaviji i pripreme za to su počele 1952. godine. Početkom 1953. godine na međufakultetskoj konferenciji studenata ekonomije doneta je formalna odluka o priključivanju AIESEC-u. Već na proleće iste godine, održana je međunarodna konferencija AIESEC-a u Nirnbergu u Nemačkoj i tada su jugoslovenski fakulteti postali deo mreže AIESEC-a.
1953. i 1954. godine u našu zemlju je došlo oko 50 stranih studenata ekonomije, a isti broj naših studenata je otišao na prakse u druge evropske zemlje, čiji su fakulteti članovi AIESEC-a.
Šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog veka svet se sve više oporavlja, jačaju državne i ekonomske institucije u svim zemljama Evrope. Uporedo sa ekonomskim razvojem i razvojem sistema obrazovanja u Jugoslaviji, razvija se i AIESEC. Otvara se veliki broj kancelarija širom zemlje, tako da je u tom periodu AIESEC bio prisutan u svih šest republika i ukupni broj lokalnih kancelarija je u različitim periodima bio čak 25.
Lokalna kancelarija AIESEC Niš osnovana je 1968. godine na Ekonomskom Fakultetu u Nišu. Sedam godina ranije osnovana je lokalna kancelarija u Subotici, 1973. na Fakultetu Organizacionih Nauka u Beogradu i 1993.godine na Univerzitetu „Braća Karić“. Tačne godine osnivanja lokalnih kancelarija u Prištini u Kragujevcu, nisu poznate.
Osamdesete godine su godine uspeha i razvoja. Održava se veliki broj međunarodnih konferencija. Neke od zastupljenih tema su "Menadžment obrazovanja", "Uslužne delatnosti - pokretačke snage sutrašnje ekonomije", "Energija - faktor u svetskoj ekonomiji", "U pravcu globalne ekonomije - izazovi kooperacije", "Naša zajednička budućnost - izazovi saradnje". Nešto kasnije pristupa se i temama iz oblasti preduzetništva, održivog razvoja, marketinga, finansija i društveno-odgovornog poslovanja.
Nakon toga dolaze godine poteškoća. SFR Jugoslavija prestaje da postoji, a samim tim prestaje postojanje AIESEC-a stare Jugoslavije, aprila 1991.godine. Raspadom države, ne prestaje želja mladih ljudi da napreduju i razvijaju svoje liderske potencijale. Na 60-oj Nacionalnoj Konferenciji AIESEC-a Jugoslavije u Donjem Milanovcu u Srbiji, maja 1992. godine je zvanično formiran AIESEC nove Jugoslavije gde su bile prisutne lokalne kancelarije samo iz Srbije i Crne Gore. 1993. godine pokrenut je projekat „Career Days“, sa ciljem smanjenja nezaposlenosti. Ovaj projekat se realizuje već dugi niz godina, tako da će biti organizovan i ove godine. Za AIESEC Jugoslavije posebno je bila teška 1999.godina, ali i pored ratnih okolnosti te godine je realizovano čak po 50 odlazećih i dolazećih praksi. Ovakva aktivnost AIESEC-a značajno je popravila narušeni ugled zemlje.
2003.godine Jugoslavija kao zemlja prestaje da postoji, pa samim tim na svoj 50-i rođendan prestaje da postoji AIESEC Jugoslavije. Tada je nastao AIESEC Srbije i Crne Gore. Iste godine je u Beogradu održana manifestacija „Globalno Selo - dan Tolerancije“. Tada je pruku mira i tolerancije sa trga Nikole Pašića u Beogradu, poslalo 600 mladih ljudi iz različitih zemalja sveta.
2006. prestaje da postoji Državna zajednica Srbije i Crne Gore, čime nastaje AIESEC Srbije. Sa 5 lokalnih kancelarija u zemlji (Niš, Kragujevac, Subotica i tri lokalne kancelarije u Beogradu), AIESEC je najveća studentska organizacija u svetu, koja predstavlja platformu za otkrivanje i razvoj potencijala mladih ljudi. Članovi AIESEC-a su ranije bili isključivo studenti ekonomskih fakulteta, a danas to mogu biti studenti svih fakulteta, koji žele da razviju i unaprede sebe i da zajedničkim snagama ostvare pozitivan uticaj na društvo.
AIESEC danas postoji u 107 zemalja sveta na preko 1.700 univerziteta. Godišnje se organizuje više od 470 konferencija, pruži se preko 8.500 mogućnosti odlaska na stručnu praksu širom sveta. AIESEC sada svojim članovima nudi više od 9.000 liderskih mogućnosti godišnje.
AIESEC – prvi i pravi izbor među studentima.
Aleksandra Savić
Social Media Marketing Coordinator
AIESEC Niš
aleksandra.savic@aiesec.net
Aleksandra Savić
Social Media Marketing Coordinator
AIESEC Niš
aleksandra.savic@aiesec.net

Нема коментара:
Постави коментар